ESF Znanjem do zdravlja – Kako poboljšati kvalitetu života onkoloških bolesnika?

Često se, vezano uz liječenje onkoloških bolesnika, spominje kvaliteta života. Iako taj pojam nema jednu definiciju niti pristupi ispitivanju kvalitete života uključuju uvijek iste element, nećemo pogriješit kada kažemo da on podrazumijeva osjećaj blagostanja i zadovoljstva životom. Na njega utječe naša percepcija i procjena fizičkog, materijalnog, društvenog i emocionalnog blagostanja, osobnog razvoja i svrhovite aktivnosti.

Iako na mnoge faktore koji će utjecati na kvalitetu života, kao što su komorbiditeti, dob, stadij bolesti i sl. , ne možemo utjecati, postoji niz onih na koje onkološki bolesnik može utjecati i tako si učiniti život s bolešću kvalitetnijim:

• Tjelesna aktivnost – istraživanja su potvrdila da fizička aktivnost može poboljšati ne samo tjelesno funkcioniranje nego i psihičko, emocionalno i socijalno stanje. Također pomaže u smanjenju nus pojava liječenja kao što su mučnine, umor, bolovi… Vježbe pomažu i u podizanju razine energije, fizičke snage, fleksibilnosti, reguliranju tjelesne težine te uspostavi dobrog ritma spavanja i opuštanja. Osim toga, tjelesna aktivnost će preusmjeriti fokus od bolesti na zdravlje i dobrobit. Tjelesna aktivnost unapređuje opći osjećaj zadovoljstva životom. Svakako ju treba prilagoditi tjelesnim mogućnostima i uvjetima života, ali sa šetnjom (po mogućnosti u prirodi) i plivanjem ne možete  pogriješiti.
• Socijalna podrška – podrška okoline ima pozitivan utjecaj na zdravlje općenito, mentalno zdravlje i kvalitetu života. Ona uključuje odnose koje bolesnik ima s članovima svoje obitelji, susjedima, prijateljima, kolegama pa i širom zajednicom. Projekt Nisi sama, ideš s nama (taksi prijevoz za onkološke bolesnike) je primjer dobre podrške šire zajednice oboljelim osobama. Socijalna podrška štiti od negativnog stresa i pridonosi boljem raspoloženju. Kada je tjelesna aktivnost u pitanju, onda uključivanje u nju i bavljenje s njom ovisi o nama, međutim kada je socijalna podrška u pitanju nije sve u našim rukama. Ovisi puno i o tome s kakvim osoba smo okruženi. No, ono što se uvijek može učiniti je jasno dati do znanja bližnjima što nam je potrebno jer ponekad oni u najboljoj namjeri ne čine dobro jer ne znaju što oboljelom treba i što očekuje. Kada su u pitanju odnosi koji nas opterećuju i ne donose dobro, možda je ovo prava prilika da ih mijenjamo ili prekinemo. Osim toga, postoji i mogućnost uključivanja u grupe potpore kojih ima sve više i nisu ograničene samo na velike gradove.

• Edukacija – postoje brojni izvori informacija koji mogu oboljeloj osobi pomoći da sazna  bitne činjenice o stanju u kojem se nalazi, liječenju i načinima da si olakša cijeli proces kroz koji prolazi. Pri tome je dobro imati na umu da treba potražiti provjerene izvore a ne voditi se savjetima osoba o čudotvornim napitcima, preparatima i sl. U tome mogu pomoći, osim liječnika, i udruge koje se bave problemima onkoloških bolesnika te web stranice na kojima su savjeti liječnika. Uvijek je dobro, prije posjete svom onkologu, zapisati sva pitanja koja vas zanimaju jer ih se često zaboravi postaviti, a liječnik ne može znati što vas sve zanima i što znate a što ne. Ne trebate se ustručavati postaviti pitanje liječniku. On je tu za vas i radije će vam dati uputu nego da čuje da ste negdje na internetu pročitali neki savjet kojeg se pridržavate a koji za vaše stanje može biti kontraproduktivan.
• Psihološko savjetovanje – psihološko savjetovanje može pomoći da se lakše nosite s dijagnozom i liječenjem i svim osjećajima koje oni izazivaju (ljutnja, strah, anksioznost, neizvjesnost, tuga i sl.). Negativne misli i ponašanja, kroz savjetovanje, možete zamijeniti s onima koje će vam pomoći lakše prebroditi situaciju u kojoj se nalazite.