Motivacija
Sigurno ste se nekad našli u situaciji u kojoj vas je svladalo motivacijsko stanje, a da toga niste možda bili ni svjesni. Ajmo se prisjetiti zajedno, bilo je jutro i spremali ste se za posao, vrijeme je proletjelo i odustali ste od doručka kako bi na vrijeme krenuli. Putem u automobilu želudac nije prestajao kruliti, a vi ste naposljetku odlučili promijeniti putanju kretanja kako bi vam baš usput bila ona najdraža pekara. Ukratko, svladani ste motivacijskim stanjem poznatim kao glad.
Motivacija predstavlja stanje koje aktivira i usmjerava ponašanje. To se stanje odnosi na svjesnu želju – želju za pićem ili želju za hranom, itd. Većina nas može se odlučiti hoće li se ponašati u skladu s određenom željom u datom trenutku ili ne. U onim situacijama kada se ne ponašamo u skladu s našim trenutnim željama, mi se svjesno odričemo nečega što nam predstavlja ugodu. Ponekad se možemo natjerati i ne razmišljati o željama kojima odbijamo udovoljiti. Primjer navedenog može biti period u kojem smo odlučiti jesti zdravo, a ne prestajemo sanjati o slasnom kolaču. Tada naša snaga uma preuzima vodstvo i nastoji ne razmišljati o nečemu što ustvari jako želimo.
Motivi su glavni naši pokretači. Oni mogu dolaziti iz dubine nas (intrinzični motivi) i/ili iz naše okoline (ekstrinzični motivi). Primjer intrinzičnih motiva su želja za uspješnosti, osjećaj zadovoljstva, želja za zdravim i ispunjenim životom te su oni relativno stabilni kroz vrijeme. Ekstrinzični motivi su različite nagrade, novac, status te predstavljaju brz način motiviranja, no nažalost isto tako i kratkoročan.
Naša svakodnevnica obilježena je raznim malim i velikim trenutcima koji na nas djeluju. Neki će djelovati motivirajuće, a neki će dovesti do pada motivacije. Kako bi se moglo spriječiti da ne dođe do pada motivacije?
- Prihvatiti činjenicu da ćemo pogriješiti
Ukoliko smo novi u svom poslu, ili smo promijenili hobi, prirodno je da ćemo osjećati veću dozu motivacije. Nešto nam je novo pa nam je samim tim i zanimljivo pa smo više motivirani za izvršavanje određenog zadatka. No, koliko god nam se ponekad činilo da imamo kontrolu nad određenim stvarima, uvijek postoji stavka na koju možda nismo obratili pažnju. Ovdje je bitno okrenuti se razmišljanju „kako ću ovaj nastali problem riješiti?“ i nastojati premjestiti fokus sa straha od pojave grešaka na načine adekvatnog nošenja s istim.
- Uspostava vlastitog načina
Kako bi nastojali ostati motivirani dulji niz vremena bitno je slušati sebe i svoj ritam. Upoznavanje sebe i vlastitih mogućnosti predstavlja važan čimbenik prilikom održavanja motivacije. Na ovaj način se možemo osigurati da se ne dogodi preopterećenje obvezama i zadatcima koje smo naumili odraditi ili da u suprotnom, ne bi osjećali dosadu i prije izvršavanja obveza.
- Isticanje malih postignuća
Kada imamo veliki cilj pred sobom koji nastojimo dostići i motivirani smo da ga izvršimo, ponekad nismo svjesni da će biti potrebno određeno vrijeme kako bi ga ostvarili. U tom procesu postoji mogućnost da odustanemo jer smatramo kako dugo vremena idemo ka svom cilju, a kompletna slika sada nam izgleda nedostižna. Tada možemo razmišljati unaprijed i odrediti si male korake nakon kojih ćemo se nagraditi nečim što nam predstavlja ugodu. Uzmimo za primjer učenika koji treba naučiti 50 strana knjige iz povijesti. To je pothvat koji će trajati danima, a za kvalitetno naučen sadržaj možda i dva tjedna. Kako tijekom tih dva tjedna učenik ne bi izgubio motivaciju za učenjem potrebnog sadržaja, može si označiti kraj svake lekcije nakon koje će se nagraditi. Na ovaj način imamo osjećaj da smo korak po korak sve bliži ka svom cilju.
