ESF-Znanjem do zdravlja: Emocije i rak

Rak ne utječe samo na tjelesno zdravlje oboljelog nego ih pogađa i emocionalno. Emocije mogu postati intenzivnije a i neke nove se mogu pojaviti, do sada neuobičajene i neugodne. Također, zna doći do brzih izmjena emocionalnog stanja. Nekada se ono mijenja iz dana u dan, a nekada čak i češće. Ovako stanje se može javiti i tijekom i nakon liječenja, a nerijetko pogađa i članove obitelji oboljelih. Važno je znati da su svi ti osjećaji normalni.

Na način nošenja s dijagnozom raka utječu i vrijednosti i uvjerenja koja su nam usađena tijekom odrastanja, kao na primjer:

• Trebam biti jak/jaka kako bih zaštitila obitelj i prijatelje
• bliski ljudi ili oni koji su prošli slično iskustvo mogu dati najbolju potporu
• dobro je potražiti stručnu psihološku pomoć
• vjera je izvor snage

Važno je imati na umu da odaberete ono što je za vas ispravno i da se ne uspoređujete s drugima. Možete s bliskim osobama podijeliti svoja razmišljanja, a moguće je i da se neki od njih slično osjećaju.

Najčešća emocionalna stanja koja prolazi oboljela osoba:

1. Osjećaj da su nas emocije preplavile

Nerijetko kada čuju za dijagnozu raka, osobe imaju osjećaj gubitka kontrole nad svojim životom. Uzrok tome je sljedeće:

• svakodnevna rutina je promijenjena radi odlazaka liječnicima i na terapije
• oboljeli čuju razne medicinske termine koje ne razumiju
• oboljeli imaju osjećaj da ne mogu raditi ono u čemu su do sada uživali
• pojavljuje se pitanje hoće li preživjeti
• javlja se osjećaj bespomoćnosti i usamljenosti

I u situacijama kada vam se čini da vam izmiče tlo pod nogama, postoje načini da vratite kontrolu nad svojim životom. Što više znate, imate ćete osjećaj bolje kontrole. Pitajte svog liječnika sve što vas zanima i nemojte se bojati reći da nešto ne razumijete te tražiti obrazloženje. 

Neke osobe se bolje osjećaju kada su zaposlene tj. zaokupljeni nečim. Ako imate dovoljno snage posvetite se čitanju, ručnom radu, učenju nečeg novog i sl.

• Ljutnja

Normalno je pitati se „Zašto se ovo događa baš meni?“ i osjetit ljutnju prema raku. Može se javiti i osjećaj ljutnje prema liječnicima, zdravim prijateljima i bliskim osobama. Religiozne osobe znaju osjetiti ljutnju prema Bogu.

Ljutnju često prate osjećaji koje je teško pokazati, kao na primjer:

• strah
• panika
• frustracija
• anksioznost
• bespomoćnost

Ako osjećate ljutnju, ne morate se pretvarati da je sve u redu. Nije zdravo držati takav osjećaj u sebi. Razgovarajte s bliskim osobama o tom osjećaju ili potražite stručnu psihološku pomoć. Također, imajte na umu da vam ljutnja može pomoći tako što vas može potaknuti na djelovanje.

• Strah i briga

Dijagnoza raka će svakoga uplašiti, jer nosi sa sobom sljedeće strahove:

• hoće li liječenje ili sam rak uzrokovati bolove
• hoće li mi se izgled promijeniti kao posljedica liječenja
• kako ću skrbiti za svoju obitelj
• kako ću platiti račune
• hoću li uspjeti zadržat posao
• umiranje

Neki od strahova koji se vežu uz rak temelje se na pričama, glasinama ili pogrešnim informacijama. Informiranje pomaže da se lakše nosite sa strahovima i brigama. Većina ljudi se osjeća bolje kada se upozna s činjenicama. Manje se boje kada znaju što mogu očekivati. Naučite o bolesti s kojom se suočavate i načinu na koji možete biti aktivni sudionik u svom liječenju. Neka istraživanja su pokazala da će se osobe koje su dobro informirane o svojoj bolesti i liječenju pridržavati plana liječenja i brže se oporaviti od raka u odnosu na one koje to nisu.

• Nada

Jednom kada ljudi prihvate činjenicu da imaju rak, često se javlja i osjećaj nade. Puno je razloga zašto možete osjetiti nadu. Milijuni ljudi s rakom su živi. Vaše šanse da živite s rakom – i da ga preživite – sada su veće nego ikada prije. I osobe s rakom mogu voditi aktivan život, čak i za vrijeme liječenja.

Neki liječnici misle da nada može pomoći vašem tijelu u ozdravljenju. Ovdje su navedeni neki od načina koji vam mogu pomoći da ojačate osjećaj nade:

• planirajte svoje dane kao što ste i prije radili
• nemojte ograničavati ono što volite činiti samo zato što imate rak
• razmislite o razlozima koji vam daju nadu i zapišite ih
• provodite vrijeme u prirodi
• razmislite o svojim religijskim i spiritualnim uvjerenjima
• slušajte/čitajte priče o ljudima kojima imaju rak i vode aktivan život

• Stres i anksioznost

Normalno je da i za vrijeme i poslije liječenja osjećate stres vezano uz životne promjene kroz koje prolazite. Mnogi oboljeli osjećaju konfuziju ili stres vezano uz sljedeće situacije:

• gdje naći emocionalnu potporu
• kako dobiti pomoć u obavljanju svakodnevne rutine
• kako će rak utjecati na njihov posao i privređivanje
• hoće li moći dobiti prikladne lijekove

Stres može otežati oporavak. Važno je da budete proaktivni i razgovarate o tome što vaš muči s bliskim osobama ili liječnicima.

Anksioznost znači da ste pretjerano zabrinuti, ne možete se opustiti i osjećate stalnu napetost. Možete kod sebe primijetiti sljedeće znakove koju upućuju na anksioznost:

• ubrzan rad srca
• glavobolje ili mišićnu napetost
• gubitak apetita ili prejedanje
• mučninu ili proljeve
• osjećaj slabosti ili vrtoglavice
• osjećaj stezanja u grlu ili prsima
• premalo ili previše sna
• poteškoće s koncentracijom

Ako imate neke od ovih simptoma najbolje je da razgovarate sa svojim liječnikom. Iako su to uobičajeni znakovi stresa i anksioznosti, mogu biti i posljedice liječenja. Ako vas brine stres koji osjećate potražite stručnu psihološku pomoć ili grupe potpore. Možete otići i na neki od tečajeva smanjena stresa. Sada imate na raspolaganju i različite online tečajeve ili aplikacije koje uključuju smanjenje stresa ili meditaciju. Ključno je da nađete način na koji ćete imati kontrolu nad svojim stresom a ne da on ima kontrolu nad vama.

• Tuga i depresija

Mnogi oboljeli od karcinoma se osjećaju tužno. Osjećaju gubitak zdravlja i načina života koji su vodili prije dijagnoze. Čak i kada završite s liječenjem, možete se osjećati tužno. Ovo je uobičajen način reagiranja na svaku ozbiljnu bolest. Trebat će vam vremena da prihvatite sve promjene koje su se dogodile.

Kada ste tužni možete imati malo energije, osjećati umori i gubitak apetita. Kod jednog dijela ljudi ovi osjećaji se s vremenom smanjuju ili nestaju. Nažalost, kod jednog dijela oboljelih ovi osjećaji s vremenom jačaju i ometaju svakodnevno funkcioniranje. To može ukazivati na pojavu depresije. Dio ljudi ne zna da je depresija medicinsko stanje koje se može liječiti. Kod nekih ljudi liječenje raka povećava rizik od depresivnog stanja radi promjene načina na koji mozak funkcionira.

Kako si pomoći kada se javi depresija

Depresija se može liječiti. Dolje se nalaze uobičajeni znakovi koji upućuju na depresiju. Ako imate neke od tih simptoma duže od dva tjedna, razgovarajte sa svojim liječnikom. Neki od tih simptoma mogu biti uzrokovani tjelesnim problemima, tako da je važno razgovarati s liječnikom.

Emocionalni znakovi:

• osjećaj tuge koji ne prolazi
• osjećaj emocionalne tuposti
• osjećaj nervoze ili drhtavica
• osjećaj krivnje ili bezvrijednosti
• osjećaj beznađa, kao da život više nema smisla
• neraspoloženje
• problemi s koncentracijom
• česti napadi plača
• usmjerenost na brige i probleme
• gubitak interesa za hobije i aktivnosti u kojima ste uživali
• teškoće u uživanju u svakodnevnim situacijama kao što je vrijeme provedeno s obitelji ili jedenje
• razmišljanje o samoozljeđivanju
• razmišljanje s samoubojstvu 

Tjelesne promjene:

• nenamjeran gubitak težine ili debljanje, a koji nisu posljedica liječenja
• problemi sa spavanjem; teško usnivanje, noćne more ili predugo spavanje
• lupanje srca, suha usta, pretjerano znojenje, proljev, problemi sa želucem
• promjene u razini energije
• umor koji ne prolazi
• glavobolje ili drugi bolovi u tijelu

Ako vaš liječnik smatra da bolujete od depresije možda će vam dati neke lijekove koji će vam smanjiti napetost. Ili će vas uputiti nekom drugom stručnjaku. Nemojte misliti da sami morate kontrolirati ove osjećaje. Dobivanje prave pomoći je važno za vaš život i zdravlje.

• Krivnja

Ako osjećate krivnju, znajte da mnogi oboljeli od karcinoma osjećaju isto. Možda se krivite što što ste uznemirili svoje voljene ili mislite da ste mi teret na neki način. Također, možda osjećate zavist prema ljudima koji su zdravi i sramite se zbog toga. A možda se krivite radi odabranog stila života za koji mislite da vas je doveo u ovo stanje.

Imajte na umu da nije vaša greška što ste dobili rak. Možda će vam pomoći da s nekim podijelite što osjećate. Recite svom liječniku ako želite psihološku pomoć ili uključivanje u grupe potpore.

„Kada počnem osjećati krivnju kako sam sama uzrokovala svoj rak, sjetim se da i mala djeca obolijevaju od njega. To mi pomogne da shvatim kako se rak jednostavno samo dogodio. Nisam ja kriva za njega“ – izjava jedne oboljele osobe.

• Usamljenost

Ljudi s rakom se često osjećaju usamljeno i distancirano od drugih. Razlozi za to su brojni:

• prijatelji se ponekad teško nose s rakom i može se dogoditi da vas ne zovu niti posjećuju
• možda se osjećate prebolesno da biste nastavili s hobijima i aktivnostima u kojima ste uživali
• nemate volje za druženjem
• čak i kada ste u društvu bliskih osoba možete se osjećati kao da nitko ne zna kroz što prolazite

Normalno je i da se nakon liječenja osjećate usamljeno. Mnogi imaju osjećaj da im je potrgana sigurnosna mreža i da dobivaju manje pažnje. Uobičajeno je osjećati se udaljeno od nekih članova obitelji ili prijatelja. Neki od njih mogu misliti da ćete se sada, kada je liječenje gotovo, brzo vratiti na staro iako ne mora biti tako. Drugi možda žele pomoći ali ne znaju kako.

Potražite različite oblike emocionalne potpore. Nekima će pomoći da pričaju s drugim oboljelima ili da se uključe u grupe potpore. Drugi će se osjećati bolje nakon razgovora s bliskim prijateljem, članom obitelji, savjetnikom ili s nekim iz vjerske zajednice kojoj pripadaju. Učinite ono što osjećate da je za vas dobro.

• Zahvalnost

Neke osobe dijagnozu raka dožive kao poziv na buđenje. Shvate važnost uživanja u malim stvarima u životu. Obilaze mjesta na kojima nikad nisu bili. Završavaju projekte/poslove koje su započeli ali nikada nisu dovršili. Provode više vremena s obitelji i prijateljima. Popravljaju prekinute odnose.

U početku može biti teško, ali možete pronaći radost u životu čak i ako imate rak. Obratite pažnju na svakodnevne stvari koje vam izmame osmijeh. To mogu biti vrlo jednostavne situacije kao što je dobra šalica kave, vrijeme koje provodite s djetetom ili razgovor s prijateljem.

Možete činiti i stvari koje su vama važne i ugodne poput boravka u prirodi ili molitve na mjestu koje ima posebno značenje za vas. A može to biti i neka sportska aktivnost ili pripremanje hrane. Što god da odaberete, prigrlite ono što vam donosi radost.

Načini za nošenje s emocijama

Izrazite svoje osjećaje

Često se osobe nakon što izraze jake osjećaje, poput ljutnje ili tuge, osjećaju sposobnije nositi s njima. Neki svoje osjećaje smire kroz razgovor s prijateljima, članovima obitelji, preživjelima od raka, savjetnikom ili u grupi potpore. Čak i ako ne želite o svojim osjećajima razgovarati s drugima možete osjećaje proraditi tako da razmišljate o njima ili ih zapisujete.

Zauzmite pozitivan stav

Ovo može značiti da tražite ono dobro u lošim vremenima ili da gajite nadu umjesto da zamišljate najgore ishode. Pokušajte svoju energiju usmjeriti na dobrobit i ono što možete učiniti da budete što zdraviji.

Ne krivite sebe za rak

Neki ljudi vjeruju da su dobili rak zašto što nešto jesu ili nisu učinili. Međutim, znanstvenici ne znaju zašto netko oboli od rak a netko ne. Svako tijelo je drugačije. Imajte na umu da se rak može svakome dogoditi.

Ne pokušavajte biti optimistični ako niste

Mnogi oboljeli kažu da žele imati slobodu ponekad se prepustiti svojim osjećajima. Kako je izjavila jedna žena: „Kada postane jako loše kažem svojoj obitelji da ima loš dan i odem gore i uvučem se u krevet“.

Vi birate kada ćete govoriti o raku kojeg imate

Ljudima često ne znaju kako s oboljelom osobom razgovarati o raku. Često bliske osobe imaju najbolju namjeru ali ne znaju što reći ili učiniti. Možete ih opustiti tako što ćete ih pitati što misle ili kako se osjećaju.

Nađite ono što vam pomaže da se opustite

Nađite vremena za bilo koju aktivnost koja vas opušta. Meditacija, vođene fantazije, vježbe opuštanja su samo neki od načina za koje se pokazalo da pomažu: mogu vam pomoći da se opustite kada osjećate napetost i brigu.

Budite što aktivniji

Izlazak iz kuće i bavljenje nečim mogu vam pomoći da se usmjerite na nešto drugo a ne samo na rak koji imate i probleme koje on sa sobom nosi. Lagane vježbe istezanja također pomažu.

Pronađite ono u čemu uživate

Možda ćete uživati u ručnom radu, fotografiji, čitanju i sl. I neki načini izražavanja kroz umjetnost, filmove, glazbu ili ples mogu pomoći.

Usmjerite se na ono što možete kontrolirati

Nekima pomaže sređivanje života. Aktivno sudjelovanje u procesu liječenja, postavljanje pitanja, pridržavanje dogovora, uvođenje promjene u stil života su neke od stvari koje možete kontrolirati. Čak i pravljenje dnevnog rasporeda aktivnosti vam može dati osjećaj kontrole. Nitko ne može kontrolirati svaku misao, ali neki ljudi si pomognu tako što pokušavaju ne razmišljati o onome što ih plaši nego se usmjere na pozitivne aspekte života.

I dok nitko ne može kontrolirati svaku misao, neki kažu da pokušavaju ne razmišljati o onima koje ih plaše, već čine sve što mogu kako bi uživali u pozitivnim dijelovima života.

Prevedeno i prilagođeno sa stranice: https://www.cancer.gov/about-cancer/coping/feelings