Ljutnja

ljutnjaKada netko kaže da posjeduje dobru samokontrolu često se smatra da mora gušiti vlastite emocije. Međutim, dobra samokontrola ne znači da se ne smijemo naljutiti i ispoljiti ljutnju, ali jedino što to nećemo učiniti bilo s kim, zbog bilo čega i bilo kako, već s pravom osobom, u pravom trenutku, zbog pravih razloga i u pravoj mjeri. Samokontrola je zapravo doziranje emocija, a najbolje ju je dočarao Aristotel: «Svatko se može naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način – to nije lako».

Što nas uglavnom ljuti?

Najčešće nas ljute situacije kada nam se čini da se netko prema nama ponaša nepravedno (npr. smatramo da nam šef zadaje više posla nego drugim zaposlenicima, profesor nam zaključi nižu ocjenu od one koju mislimo da zaslužujemo). Međutim, naglasak je na tome što se nama čini, nepravde uopće ne mora biti (npr. šef smatra da smo sposobniji od drugih zaposlenika pa nam prepušta veći dio poslova, profesor u zaključnu ocjenu uzima u obzir i naše zalaganje i ponašanje tijekom godine). Dakle, kad stvari pogledate iz druge perspektive, ljutnju izazivamo sami našom interpretacijom tih situacija.

Ljutnju izazivamo sami – čak i ako su događaji izuzetno loši, a ljudi neugodni – ljutnju izaziva naša interpretacija događaja npr. ako neki kolega od vas traži neku uslugu/pomoć vi se možete naljutiti jer je neuviđavan, ali isto tako možete pomisliti i kako vas cijeni. Dakle, kako ćete doživjeti neku situaciju na vama je.

Ljutnja nam neće pomoći da riješimo neki problem (zbog kojeg se vjerojatno ljutimo) – bolje je razmisliti što možemo učiniti sada da riješimo problem ili da u budućnosti ne dođemo u istu situaciju. To će nam pomoći da se osjećamo manje frustrirano i bespomoćno.

Ako situacija nema rješenja, najbolje je zaboraviti na ljutnju.

Ako se izvičemo na drugu osobu i kaznimo ju obično nećemo postići ništa, barem ne na duži rok

Veliki dio ljutnje proistječe iz našeg pokušaja da zaštitimo svoje samopoštovanje
u situaciji kada nas drugi ljudi kritiziraju, ne slažu se s nama ili se ne ponašaju kako bismo mi htjeli. Ovakva ljutnja je uvijek neadekvatna jer nam samo vlastite iskrivljene misli mogu ugroziti samopoštovanje

Često smo ljuti zbog neispunjenih očekivanja – no, pitanje je koliko su ona uopće realna, stoga je dobro malo preispitati se.

Dakle imate se pravo ljutiti, niste ni manje vrijedni ni manje dobri, ali pitanje je imate li vi od toga koristi, i ljudi oko vas.

 

Što poduzeti kada smo ljuti?

Čekajte! – nemojte reagirati odmah, saberite se i pričekajte dok se intenzivne emocije ne smire, a tada ćete „hladne glave“ situaciju bolje sagledati

Borite se s ljutnjom – ne dopustite samima sebi da se ljutite zbog svake gluposti i da reagirate i kad za to ne postoji pravi razlog

Promijenite kut gledanja – pokušajte situaciju koja vas je razljutila sagledati iz više kutova, popričajte s nekim i dobro razmislite vrijedi li situacija vaše gorčine i ljutnje.

Što poduzeti i kako reagirati kad je druga osoba ljuta?

Pozovite se na dugotrajne dobre odnose i iskažite razumijevanje – upitajte drugu osobu da je sve to vrijedno toga da zahladite i narušite odnose

Ponudite raspravu o problemu i mogućim rješenjima
– npr. „Ispričaj mi točno o čemu je riječ, pa ćemo vidjeti što se sve može učiniti i tko će što učiniti“

Prihvatite nezadovoljstvo druge osobe i pružite joj podršku – npr. „Vidim da se s razlogom ljutiš, ispričaj mi detaljnije o čemu se radi, kako mogu pomoći“

You may also like...